Zdrava prehrana i način jedenja s probavnim problemima

Zdrava prehrana - Što utječe na probavu i što pomaže?

Patite li često od bolova u trbuhu i drugih probavnih problema nakon jela? To najvjerojatnije nije slučajnost: u mnogo slučajeva pogrešna ili nezdrava prehrana može izravno utjecati na probavni trakt i potaknuti neugodne simptome. To je iznimno neugodno za osobe koje pate od takvih problema, ali postoji šansa za oporavak: zato što se na prehranu može utjecati. Ali što biste trebali tražiti u svojoj prehrani da biste spriječili gastrointestinalne probleme? Objasnit ćemo vam što morate izbjegavati jesti tako da izbjegnete bolove u želucu i druge želučane probleme i kako da olakšate posao svojoj probavi.

Mogući razlozi zašto osjećate bol u trbuhu nakon jela

Čim pojedete tu slasnu pizzu, javlja se prvi nagovještaj neugodne boli u trbuhu: mnogi ljudi pate od gastrointestinalnih tegoba zbog svoje prehrane. Zašto je to slučaj? Objašnjenje je jednostavno: pojedena hrana može uzrokovati teškoće u želucu i crijevima iz dva razloga.

  • Probavni trakt pokušava se riješiti hrane na koju je osjetljiv što je prije moguće. Želučani živci, na primjer, osjetljivo reagiraju na pokvarenu ili nekompatibilnu hranu i transport se hrane obično može ubrzati, što dovodi do bolova u trbuhu i grčeva nakon jela, kao i mučnine i proljeva.
  • S druge strane, hrana koja se teško probavlja, kao što je masna hrana, može se probaviti samo uz veliki napor te stoga obično provede više vremena u želucu i crijevima. Tijekom produženih procesa razgradnje, među ostalim, moguća je proizvodnja velike količine plinova: nadutost, bolovi u trbuhu i osjećaj punog trbuha otežavaju život pogođenim osobama.

Želučani problemi koji su posljedica toga mogu se javiti samostalno ili u kombinaciji s postojećim bolestima/poremećajima probavnog trakta. Postoje bolesti s temeljnom organskom dijagnozom/poremećajem i funkcionalne gastrointestinalne bolesti (FGID) kod kojih nije moguća dijagnoza nikakvog temeljnog organskog uzroka. I vaša prehrana općenito može potaknuti gastrointestinalne simptome.

Gastrointestinalne bolesti

Od funkcionalnih GI poremećaja razlikuju se poremećaji kod kojih je moguća dijagnoza temeljne organske bolesti ili neispravnog rada, na primjer:

  • Nepodnošenje laktoze, glutena ili fruktoze
  • Gastritis
  • Želučani čirevi
  • Infekcije gastrointestinalnog trakta
Čovjek odjeven u bijelu majicu kratkih rukava, prikazan samo od boka do ramena, pati od bolova u želucu.

Funkcionalne gastrointestinalne bolesti (FGID)

Kod funkcionalnih gastrointestinalnih bolesti (FGID) nisu pronađeni organski uzroci koji su odgovorni za simptome pacijenata. Ali ipak ti poremećaji mogu biti veoma neugodni i mogu značajno utjecati na svakodnevni život, na primjer:

  1. Iritabilni želudac / funkcionalna dispepsija (FD)
    Niz tegoba povezanih s gornjim dijelom trbuha. Postoji više temeljnih uzroka koji se tek moraju posve razjasniti. Funkcionalna dispepsija često se javlja u kombinaciji s drugim probavnim poremećajima kao što je IBS. Tipični simptomi uključuju osjećaj punog trbuha, brze sitosti i bol u gornjem dijelu trbuha.

  2. Sindrom iritabilnog crijeva (IBS - „Irritable bowel syndrome”)
    Tegobe se često odnose na donji gastrointestinalni trakt. Česte tegobe uključuju bol u trbuhu, nadutost, proljev i/ili zatvor. Smatra se da su uzroci narušena kretnja crijevne muskulature i preosjetljivost crijevnih živaca.

Kod gore navedenih poremećaja mogu se javiti i sljedeći simptomi:

  1. Grčevi u trbuhu
    Grčevita bol u želucu ili bol u želucu nalik na kolike bez posebne lokalizacije

  2. Mučnina
    Potreba za povraćanjem, ali bez stvarnog izbacivanja želučanog sadržaja

  3. Želučana bol
    Bol se obično nalazi na lijevoj strani trupa, otprilike ispod dijafragme.

  4. Bol u trbuhu
    Bol koja se nalazi ispod prsne kosti

  5. Nadutost
    Osjećaj je sličan zagušenju hranom, ali nema veze s prethodnim unosom hrane

  6. Pritisak u trbuhu
    Ovisno o tome koliko su osjetljivi želučani živci, može se javiti kao snažan osjećaj punog trbuha ili ga može pratiti velika bol

Prehrambene navike mogu potaknuti simptome funkcionalnih poremećaja i prilagodba prehrane mogla bi olakšati simptome kao što su bol u trbuhu te tako pomoći pacijentima.

Osim toga, zdrava, uravnotežena prehrana općenito vas održava zdravima.

Što trebate jesti ako vas boli trbuh

Razna hrana i jela mogu potaknuti gastrointestinalne simptome te ih stoga treba izbjegavati. Osim toga, možete pokušati s lakšom prehranom i više manjih obroka umjesto par velikih tako da vidite kako će vaša probava reagirati. Trebali biste se posavjetovati s liječnikom o bilo kakvim promjenama prehrane.

Povrće koje je dobro za želudac su, na primjer, mrkve, bundeva, brokula ili grašak. Obično se dobro podnosi i zrelo voće, kao što je jabuka ili banana. Hrana s visokim udjelom masti ili šećera, hrana koja izaziva nadutost (kao što je luk ili kupus) i stimulansi kao što su alkohol i nikotin mogu potaknuti probavne simptome poput boli u trbuhu.

Nježne metode pripreme hrane kao što je kuhanje i kuhanje na pari ne samo da pomaže u očuvanju što više hranjivih tvari, već i olakšava posao za želudac i crijeva. Odvojite si dovoljno vremena tako da možete dobro prožvakati hranu i ne naprežete želudac.

Da biste se na ispravan način suočili s upornim gastrointestinalnim tegobama, možete se i osloniti na pomoć lijekova koje probava dobro podnosi. Zahvaljujući svojoj kombinaciji devet ljekovitih biljaka, Iberogast® može umiriti osjetljive živce, vratiti kretnje gastrointestinalnog trakta u normalu i smanjiti bol i upale.

Zašto je zdrava prehrana važna za zdravlje probave i koja je hrana dobra za nju?

Na naše zdravlje uveliko utječe način na koji živimo. Životni stil usmjeren na zdravlje, fizička aktivnost i zdrava prehrana imaju pozitivan učinak na naše zdravlje i pomažu u sprječavanju bolesti. Uravnotežena dijeta početna je točka za redovitu probavu. Deserti, bijelo brašno, masne kobasice i pržene grickalice: ljudi često jedu sve samo ne zdravu hranu. Na primjer, ako nam hrana sadržava malo vlakana, može doći do zatvora. Obično primjećujemo važnost dobre probave samo kada nam se crijeva počnu buniti.

Što čini prehranu zdravom za crijeva?

Bakterije u našim crijevima važne su za naše zdravlje. Postoji hrana koja može promicati crijevnu floru i hrana koja to ne radi ili joj čak i šteti.

Sljedeće hranjive tvari mogle bi pomoći vašoj crijevnoj flori:

Vlakna iz prehrane
Vlakna iz prehrane dijele se na vrstu topivu u vodi i netopivu. Topivi oblik vlakana iz prehrane ponajprije se pronalazi u mahunarkama kao što su grah, grašak ili soja, u voću kao što su marelice, kupine i suhe šljive, u povrću, zobenim mekinjama i ječmu. Netopivi oblik vlakana iz prehrane ponajprije se nalazi u proizvodima od integralnog brašna, povrću kao što su mrkve i rajčice, voću kao što su jabuke i banane te orašastim plodovima i sjemenkama. Netopiva vlakna iz prehrane ne mogu se otopiti u vodi.

Preporučuje se unos zdrave mješavine obje vrste vlakana jer one služe kao „hrana” za crijevne bakterije.

Prebiotici
Prebiotici su vrsta vlakana, neprobavljivi ugljikohidrati koje nalazimo u hrani. Oni služe kao hrana crijevnim bakterijama i tako pomažu u održanju zdrave crijevne flore. Dobri izvori prebiotika su, na primjer, sirova cikorija, artičoke, banane i hrana bogata vlaknima kao što je raž.

Probiotici
Za razliku od prebiotika, probiotici su živi mikroorganizmi. Oni pomažu obraditi hranu koja prolazi kroz crijeva. Istraživači još uvijek pokušavaju otkriti koji su najbolji za određene zdravstvene probleme, ali prvi rezultati obećavaju: „Lactobacillus”, koji se može pronaći u jogurtu i drugoj fermentiranoj hrani, može pomoći kod proljeva, a „Bifidobacterium”, koji se nalazi u mliječnim proizvodima, može pomoći sa simptomima iritabilnog crijeva (IBS) i kod nekih drugih stanja.

Hrana s kojom trebate paziti

S druge strane, postoji hrana koja ne šteti nužno crijevnoj flori, ali ju ni ne promiče. Općenito, trebali biste ograničiti unos hrane sa sljedećim hranjivim tvarima:

Hrana s mogućim utjecajem na vaša crijeva
To je hrana koja je praktična za konzumaciju, grickalice, sušeno i dimljeno meso. Soli koje se upotrebljavaju u toj prerađenoj hrani mogu iritirati crijevnu sluznicu.

FODMAP-ovi
FODMAP-ovi su šećeri kratkog lanca koji se loše apsorbiraju u tankom crijevu ali ih crijevni mikrobiom može brzo fermentirati. S obzirom na to da ti ugljikohidrati navlače više vode u crijevo, osobe s IBS-om mogu nakon njihove konzumacije iskusiti više plinova, nadutosti i proljeva. Ako patite od iritabilnog crijeva, sa svojim liječnikom možete porazgovarati o kratkotrajnoj FODMAP dijeti.
Hrana za koju se smatra da općenito nije zdrava

Loše masti
To su zasićene masne kiseline koje možemo naći u, primjerice, maslacu, masti za prženje, svinjskoj masti ili kokosovom ulju. Postoji uzročna veza između povećanog unosa masti i srčanih problema.

Bijelo brašno
Često ga pronalazimo u omiljenim desertima poput torti, slatkiša, kroasana i bijelom kruhu. Ta hrana obično ima nizak udio vlakana koja promiču crijevne bakterije.

Hrana koja je praktična za jelo
Općenito govoreći, prerađena hrana često sadržava krute masti, skriveni šećer i mnogo aditiva koji vam mogu otežati rad crijeva i imunosnog sustava.

Zdrava prehrana? Dobar osjećaj, dobar okus!

Zdrava prehrana koja promiče probavu ne isključuje ukusna jela. Dok god održavate uravnoteženu i dobro kombiniranu dijetu, to je dobro za vaše tijelo i duh. Ako vam je obrok bogat vlaknima i pripremljen od sastojaka koji imaju puno minerala i vitamina, već ste na pravom putu da pomognete probavi i poboljšate svoje općenito zdravstveno stanje!

Važno je imati raznoliku prehranu. Zdrava prehrana ne znači da morate jesti samo voće i povrće. Radije birajte povrće, ali sjetite se da tu i tamo morate promijeniti sastojke. Time se osigurava uravnotežena i zdrava prehrana.

Osim toga, kada u sebe unosite ugljikohidrate kao što su kruh, tjestenina i riža, potražite integralne namirnice. Tako možete povećati količinu vlakana u hrani koju jedete (pogledajte gornji tekst).

Pokušajte i voditi računa o unosu masnoća te upotrebljavajte biljne masti poput ulja uljane repice. Pokušajte izbjeći skrivene masti i nastojte samo umjereno konzumirati sol i šećer.

Evo nekoliko preporuka sastojaka za zdravu prehranu koje želudac može lako probaviti:

  • Pšenični rižoto s paprikom, tikvicama i rikolom kuhanim na pari
  • Salata od mahuna s nemasnom pečenom peradi
  • Losos s matovilcem i ciklom kuhanom na pari

Možete učiniti uslugu sebi i svojoj probavi tako da povećate unos sljedeće hrane:

  • Ananasi
  • Jabuke
  • Artičoke
  • Avokada
  • Banane
  • Krumpiri
  • Fermentirani mliječni proizvodi
  • Komorač

Odvojite dovoljno vremena za najbolje rezultate zdrave prehrane

Smanjenje stresa, kao i redoviti obroci bez vremenskog pritiska i uz dovoljno unosa tekućina, može vam općenito pomoći da preuzmete kontrolu nad nekim probavnim problemima i poboljšate stanje probavnog sustava, u kombinaciji s gore navedenim prehrambenim savjetima. Samo pokušajte uključiti sljedeće savjete u svakodnevni život:

  • Pijte dovoljno tekućine
  • Jedite uravnotežena jela
  • Žvačite polako i temeljito
  • Uspostavite ritmove i rutine kojih ćete se pridržavati
  • Dovoljno se krećite

Prvi korak za podršku prehrani

Liječenje funkcionalnih gastrointestinalnih bolesti kao što je IBS moguće je uz lijekove kao što je Iberogast®.

Ali imajte na umu da nezdrave prehrambene i druge navike, u kombinaciji s fizičkom neaktivnošću, mogu potaknuti simptome kao što su bol u trbuhu i netipične crijevne navike. Zato se jednostavnim mijenjanjem tih čimbenika često može značajno poboljšati kvaliteta života i produktivnost pacijenata. Da bismo vam pomogli s prvim korakom prema zdravijoj probavi, izradili smo sljedeću brošuru:

u njoj se nalaze informacije o različitim skupinama hrane, njihovom učinku na vašu probavu i kako mogu utjecati na simptome iritabilnog crijeva. Pomoći će vam i u obliku primjerka plana prehrane za jedan tjedan, pregleda sadržaja vlakana po vrsti hrane kao i piramide hrane uz koje možete izraditi vlastite tjedne planove obroka.

Stresno vrijeme

Stres na poslu postao je dio svakodnevnog života za mnogo ljudi. U takvim situacijama, mala promjena, kao što je prolazak mjehura plina, može izazvati mnogo gori osjećaj kada je osoba pod stresom i umorna. To ne samo da može izazvati psihološke probleme kao što je sindrom izgaranja, već može i utjecati na gastrointestinalni trakt.

Saznajte više

Iberogast®

Poremećaji u gastrointestinalnom traktu obično ne samo da su iznimno neugodni i povezani s nizom problema, nego nam i često još više otežavaju svakodnevni život. Dobro je da postoji Iberogast®: kombinacija devet ljekovitih biljaka djeluje i na temeljne uzroke i na neugodne simptome.

Sve o lijeku Iberogast®