Veza između mozga i crijeva | Iberogast®

Veza između mozga i crijeva

Crijeva imaju vlastiti živčani sustav sastavljen od 100 milijuna neurona: enterički živčani sustav, koji se često naziva i drugim mozgom.

Jedan od najdužih živaca u tijelu, živac vagus, uspostavlja fizičku vezu izravno od crijeva do mozga te prenosi poruke i održava stalnu komunikaciju između njih. Milijarde mikroorganizama u našim crijevima, poznate kao mikrobiom, proizvode i reguliraju ključne neurotransmitere i hormone.

To znači da što god se dogodi u crijevima se odražava i na mozak.

Žena koju boli želudac i žena koja ukazuje na glavobolju.

KAKVA JE TO VEZA IZMEĐU MOZGA I CRIJEVA?

Veza između mozga i crijeva, koju znanstvenici nazivaju i „osovina mozak-crijeva”, podrazumijeva mnoge načine na koji ta dva organa komuniciraju.

Infografika prikazuje vezu između mozga i crijeva

Osovina mozak-crijeva uključuje fizičku vezu, putem živaca i neurona, i biokemijsku vezu putem neurotransmitera i hormona.

Muškarac pokazuje prstima na glavobolju

ZAR NE KONTROLIRA MOZAK CRIJEVA?

Iako je vaš mozak zadužen za gotovo sve, postoji nekoliko mreža u tijelu koje rade bez pomoći središnjeg živčanog sustava.

Infografika prikazuje enterički živčani sustav

Jedan od tih je i enterički živčani sustav koji upravlja funkcijom cijelog probavnog trakta. Ova složena mreža od preko 100 milijuna neurona često se naziva „drugim mozgom” zato što toliko nalikuje na onaj u vašoj glavi po strukturi i funkciji.

Čovjek gleda gore i stavlja ruke zajedno

ZAR NE BI BAKTERIJE U CRIJEVIMA TREBALE UZROKOVATI BOLEST?

Ne baš. Iako su neke bakterije štetne i uzrokuju infekcije koje je bolje izbjeći, neke su bakterije korisne i čak neophodne za naše preživljavanje. Svatko od nas ima zajednicu od milijardi bakterija i mikroorganizama koji žive u našim crijevima. Ta se zajednica naziva mikrobiom.

Infografika prikazuje bakterije i mikroorganizme u crijevu

Mikrobiom sačinjava toliko tih mikroskopskih organizama da ukupno teži oko 1 kg. Zbog veličine i značaja mikrobioma, ponekad ga se naziva „nevidljivim organom”.



Moglo bi se pretpostaviti da se zdravi mikrobiom sastoji samo od dobrih bakterija, ali to nije slučaj. Zdravi je mikrobiom prepun različitosti. Premda je važno da pazimo na broj pozitivaca, njihova ravnoteža s nekoliko malo manje dobrih bakterija važan je čimbenik za dobro zdravlje crijeva.

Žena koja jede žitarice i žena koja sluša glazbu

KAKO TO DA MOJA CRIJEVA NE SLUŽE SAMO ZA PROBAVU?

Ključan dio uloge crijeva je razgradnja hrane, a u tome pomažu bakterije koje žive u crijevima, poznate kao mikrobiom. Ali mikrobiom ne obrađuje samo naš ručak, već radi i mnogo drugih stvari.

Infografika prikazuje utjecaj mokrobioma na raspoloženje, spavanje, imunitet i probavu.

Specifične bakterije unutar mikrobioma proizvode i reguliraju ključne neurotransmitere i hormone. U crijevima se proizvodi 90 % „hormona sreće”, serotonina, uz druge važne neurotransmitere povezane s raspoloženjem. Mikrobiom utječe i na tijelo, tako da zdravi mikrobiom sudjeluje u regulaciji sna, imuniteta i drugih funkcija.

Čovjek koji pati od SIK i čovjek koji pije proteinski shake

KAKO DA SE BRINEM ZA SVOJA CRIJEVA?

Dobro zdravlje crijeva može se postići liječenjem probavnih problema čim se pojave i razvojem ponašanja koje je dobro za crijeva u svoj životni stil. Ako patite od specifičnog probavnog simptoma ili funkcionalnih bolesti kao što je IBS, tada Iberogast® klinički dokazano pruža brzo olakšanje i mogao bi biti koristan za vas.

Infografika prikazuje kako vježbanje, uravnoteženi obroci, voda i izbjegavanje stresa utječu na zdravje probave.

Ako se osjećate da su vam crijeva općenito u redu, ali želite dodatno poboljšati zdravlje probave, uvođenje malih promjena u životni stil može vam u tome pomoći. Pokušajte smanjiti razine stresa gdje je to moguće i redovito vježbajte. Jedite uravnotežene obroke, polako žvačite i pazite da pijete dovoljno vode.

Muškarac koji čita e-knjigu i muškarac koji drži kavu

KAKO MOJ MOZAK ZNA ŠTO SE DOGAĐA U MOJIM CRIJEVIMA?

Živac vagus jedan je od najdužih živaca u tijelu, on uspostavlja fizičku vezu od crijeva sve do mozga te održava stalnu komunikaciju između njih.

Infografika prikazuje živac vagus

Živac vagus može prenositi informacije u oba smjera. Ali većinu podataka šalju crijeva. Između 80 % i 90 % prenesenih poruka ide od crijeva do mozga, a ne obrnuto.